Donesen Detaljni plan uređenja Stubičke Toplice "Zona zdravstvenog turizma"
REPUBLIKA HRVATSKA
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
OPĆINA STUBIČKE TOPLICE
OPĆINSKO VIJEĆE
KLASA:350-02/10-01/5
URBROJ:2113/03-01-11-77
Stubičke Toplice, 12.09.2011.
Na temelju odredbe članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.), te članka 25. st. 1. t. 5. Statuta Općine Stubičke Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 16/09), Općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice na svojoj 27. sjednici, održanoj dana 12. rujna 2011. godine, donijelo je sljedeću
ODLUKU O DONOŠENJU
DETALJNOG PLANA UREĐENJA STUBIČKE TOPLICE
„ZONA ZDRAVSTVENOG TURIZMA“
A. TEMELJNE ODREDBE
1.
Donosi se Detaljni plan uređenja Stubičke Toplice „Zona zdravstvenog turizma“ – u nastavku teksta: Plan, kojeg je izradio AG Planum d.o.o. iz Zagreba.
2.
Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Stubičke Toplice, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.
3.
Plan se odnosi za dio područja naselja utvrđenim Prostornim planom uređenja Općine Stubičke Toplice, koje obuhvaća površinu od 14,5 ha, čije su granice ucrtane na kartogragskim prikazima Plana.
4.
Plan, sadržan u elaboratu Detaljni plan uređenja Stubičke Toplice „Zona zdravstvenog turizma“ sastoji se od:
Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:
Odredbe za provođenje:
1. Uvjeti određivanja namjena površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevinskih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti).
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevnih čestica
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
2.7. Privremene građevine
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne mreže
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.3.3. Elektroenergetsko rješenje u zoni zahvata Plana
3.3.4. Opskrba plinom
3.3.5. Opskrba termalnom vodom
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Postupanje s otpadom
6. Mjere zaštite od požara
7. Mjere zaštite prirodnih ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere zaštite i spašavanja
8.1.Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana
8.2. Potresi
8.3. Olujno i orkansko nevrijeme
8.4. Pijavice
8.5. Klizišta
8.6. Skloništa
8.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
9. Mjere provedbe plana i sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:
1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA
2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.1. PROMET
2.2. TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAVI
2.3. VODOOPSKRBA I ODVODNJA
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
4. UVJETI GRADNJE
Obveznih priloga koji sadrže:
- Obrazloženje plana:
1. Polazišta
2. Plan prostornog uređenja
- Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Stubičke Toplice
- Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana
- Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
- Izvješće s prethodne i javne rasprave
- Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana
- Sažetak za javnost
B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
5.
Uvjeti određivanja namjene površina određeni su kartografskim prilogom 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kao:
- površina za gradnju,
- površine za uređenje i korištenje,
- površine za promet.
6.
Površine za gradnju su:
- površine za gradnju građevina ugostiteljsko – turističke namjene (T1),
- površine za gradnju građevina zdravstvene namjene (D3),
- površine za gradnju građevina komunalno servisne namjene (K3),
- površine za gradnju građevina i uređenja prostora sportsko – rekreacijske namjene (R1),
- površine za gradnju građevina i uređenja prostora mješovite namjene (M1).
7.
Površine za uređenje i korištenje su:
- površine za izgradnju prometnica (glavna pristupna prometnica, sabirnica, kolno-pješački pristup, pristupi i šetnica uz potok, te ostale vodene i zelene površine),
- javno parkiralište,
- pješačke površine (staze, šetnice, odmorišta),
- zelene površine.
8.
Na površinama označenim za gradnju građevina ugostiteljsko – turističke namjene (T1) mogu se graditi:
- na površinama oznake T1: hotel (iz kategorije skupine ugostiteljskih objekata za smještaj: hoteli), te drugi objekti (wellness centar i sl.) i njihovi pomoćni i prateći sadržaji (građevinska čestica oznake «1», «3»).
- na površinama oznake T4: «etno –eko» selo sa pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima (građevna čestica oznake «5»).
9.
Na površinama označenim za sportsko – rekreacijsku namjenu (R) mogu se:
- graditi građevine u funkciji sporta (R1), uređivati površine i izgraditi građevine u funkciji rekreacije, kompleks otvorenih bazena (za plivaće i neplivače), ljetna i zimska termalna rivijera, dječji bazeni,vodene površine za igru i opuštanje, zabavni vodeni park, njihovi pomoćni i prateći sadržaji (na građevnoj čestici oznake «2»).
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
2.1. Veličina i oblik građevinskih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti).
10.
Veličina i oblik građevnih čestica prikazani su na kartografskom prikazu 3.B. UVJETI GRADNJE.
Utvrđene su građevne čestice za izgradnju:
-zgrada hotelskog kompleksa, građevna čestica oznake «1» i „3“,
-zgrada kompleksa «wellness – spa» sadržaja, građevna čestica oznake «3»,
-zgrada pratećih sadržaja «termalna rivijera», građevna čestica oznake «2»,
-zgrada pratećih sadržaja «ekoetno» sela, građevna čestica oznake «5»,
-zgrada specijalne bolnice, građevna čestica oznake «4»,
-zgrade za odmor, građevna čestica oznake «6», «7», «8».
11.
Planom je utvrđena slijedeća veličina, izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti građevnih čestica:
|
Oznaka građevne čestice |
A Izgrađenost površina zemljišta pod građevinom |
B Površina građevne čestice (m²) |
Kig Gig |
|
Građevina | |||
|
a |
b |
c |
d |
|
1 |
Grand SPA Hotel***** |
17785 |
0,4 |
|
2 |
Termalna rivijera |
25770 |
0,8 |
|
3 |
Meditative hotel Wellness centar Stubaki Wellness hotel |
23813 |
0,4 |
|
4 |
Specijalna bolnica |
11595 |
0,5 |
|
5 |
Ekoetno selo |
3600 |
0,4 |
|
6 |
Objekti za odmor |
6127 |
0,4 |
|
7 |
Objekti za odmor |
2118 |
0,4 |
|
8 |
Objekti za odmor |
1911 |
0,4 |
|
9 |
Komunalno servisne građevine |
2370 |
0,4 |
|
10 |
Komunalno servisne građevine |
1655 |
0,4 |
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža).
12.
Ukupno izgrađena bruto površina građevine prikazana u tablici odnosi se na idealni slučaj maksimalne iskorištenosti gradivog dijela građevnih čestica, maksimalne visine vijenca i broja etaža za pojedine građevine.
Visina vijenca se odnosi na najveću visinu vijenca.
Visina vijenca odnosi se na udaljenost između konačno uređene površine terena (pješačkih staza i sl.) na najnižem dijelu uz pročelje zgrade i gornjeg ruba nadozida potkrovlja na pročelju zgrade, odnosno gornje plohe stropne konstrukcije, ako se ne izvodi nadozid.
Broj etaža se odnosi na najveći broj etaža.
Zgrade aneksa koji nemaju zatvorenu prizemnu etažu (oznaka u etažnoj visini «0») čija je svijetla visina najmanje 4,0 m, a u prizemnoj se etaži može nalaziti samo skeletna konstrukcija zgrade s platnima za ukrutu, te stubište za gornju etažu.
Krovište se može izvesti nagiba od 0-45º, te će o iskorištenosti gradivoga dijela građevne čestice, vrsti krovne konstrukcije i nagibu krovišta ovisiti ukupna visina građevine.
|
Oznaka građevne čestice |
Ukupna izgrađena bruto površina građevine |
Broj nadzemnih etaža |
Visina vijenca (m) | ||
|
Građevina |
|||||
|
a |
b |
d |
e | ||
|
1 |
Grand SPA Hotel***** |
5 |
19,5 | ||
|
2 |
Termalna rivijera |
zgrada |
4 |
17,5 | |
|
toranj |
10 |
35 | |||
|
3 |
Meditative hotel |
5 |
17,5 | ||
|
3 |
Wellness centar |
5 |
17,5 | ||
|
3 |
Stubaki Wellness hotel |
5 |
17,5 | ||
|
4 |
Specijalna bolnica |
4 |
17,5 | ||
|
5 |
Ekoetno selo |
3 |
9 | ||
|
6 i 7 |
Objekti za odmor |
2 |
7,5 | ||
|
8 |
Objekti za odmor |
||||
|
9 i 10 |
Komunalno servisne građevine |
2 |
|||
2.3. Namjena građevina
13.
Na površinama gradivoga dijela građevnih čestica mogu se graditi građevine slijedeće namjene:
- ugostiteljsko – turističke namjene (hotel, wellness) – T1
- «ekoetno» selo, ostale građevine ugostiteljsko – turističke namjene i prateći i pomoćni sadržaji ugostiteljsko turističke namjene – T4,
- društvene namjene (specijalna bolnica) – D3,
- komunalno servisne namjene – K3,
- sportsko – rekreacijske namjene – R1,
- mješovite namjene– M1,
14.
Na površinama građevnih čestica, mogu se graditi slijedeće jednostavne građevine:
- sportski tereni bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo,
- potporni zid građevinske visine 0.8 do 1.5 m,
- dječja igrališta i temelji stabilnih dječjih igračaka na tim igralištima
- nadstrešnice i pergole (zaštita od sunca i kiše)
- ugostiteljsko- turistički pultovi i kiosci
- fontane i skulpture
- kabelski priključci građevina na niskonaponsku električnu mrežu i telefonsku mrežu, kao i vodovi kojima se građevine priključuju na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju),
- reklamni panoi oglasne površine do 6,0 m².
2.4. Smještaj građevnih čestica
15.
Smještaj građevina na građevinskoj čestici obilježen ja kao gradovi dio građevne čestice i prikazan je na kartografskim prikazima: 4. UVJETI GRADNJE.
2.5. Oblikovanje građevina
16.
Preporučuje se primjena tradicijskih prirodnih materijala uz primjenu elemenata arhitekture podneblja, kao inspiraciju za interpolaciju novih sadržaja u zadani krajobraz.
Pri tome treba, koristeći optimalno mjerilo za pojedine arhitektonske strukture, treba sačuvati vrijedne vizure na stubičku dolinu potoka Toplica i okolne obronke Medvednice.
S obzirom da se dio područja nalazi u zoni povremenog plavljenja kod pojave velikih voda potoka Topličina i Vidak, investitor budućih građevina u navedenom području, dužan je izraditi analizu utjecaja velikih voda potoka Topličina i Vidak na gradnju i korištenje građevina, te utvrditi poplavnu liniju i rješenje zaštite objekata na lokaciji.
2.6. Uređenje građevinskih čestica
17.
Građevinske čestice treba urediti po istim principima kao i javne zelene površine (odmorište).
18.
Na području hotelskog kompleksa, wellnessa i termalne rivijere potrebno je izgraditi ogradu oko građevnih čestica s kontroliranim (plaćenim) ulazom.
Ograde treba izvesti kao:zelene ograde – živice ili kao prozračne kovane ograde ili ograde od metalnih elemenata, bez izvođenja nad temeljnog zida, sve prema posebnom projektu, a ne veće visine od 180 cm.
Kod izvođenja ograde treba voditi računa o osiguranju protupožarnog pristupa građevinama.
2.7. Privremene građevine
19.
Postavljanje privremenih građevina predviđa se za vrijeme povremenih javnih manifestacija koje se mogu organizirati na području zone, odobrenih prema posebnom propisu, s najdužim rokom trajanja od 90 dana, nakon kojeg se ista građevina mora ukloniti.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
20.
Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom, prikazana je na kartografskim prikazima 2 (1-3) INFRASTRUKTURNI SUSTAVI.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne mreže
21.
Javne će se prometnice graditi na građevnoj čestici oznake «14», «15», «16».
Kolni pristup svim česticama omogućen je preko prometnice građevne čestice oznake „14“.
Za izvođenje planiranog ili rekonstrukciju postojećeg priključka na državnu cestu D-307 potrebno je ishoditi suglasnost Hrvatskih cesta d.o.o., te temeljem posebnih uvjeta građenja izraditi projektnu dokumentaciju u postupku ishođenja lokacijske dozvole, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07.).
22.
Površina za promet u mirovanju osigurana je većim dijelom za potrebe kompleksa na pripadajućim građevnim česticama, dok režim kolnog prometa, sav ostali promet zadržava na parkirališnom prostoru čestice oznake «14».
23.
Kolne i kolno – pješačke prometnice su u funkciji protupožarnog prilaza zgradamacijele zone.
Protupožarni pristupi se mogu graditi i na javnim zelenim površinama i zelenim površinama unutar građevnih čestica, na način da njihova konačna površinska obrada bude zatravljeni sloj humusa debljine 10-15 cm.
24.
Pješačke površine se obilježene kao:
- pješačke staze i površine
- šetnice uz obalu.
25.
Minimalna širina pješačke staze je 0.75 n, gdje je n - broj pješaka koji se mimoilaze.
26.
Položaj pješačkih staza utvrđen je orijentacijski na osnovnim pješačkim tokovima, dok je izgradnja pješačkih staza uz glavne pristupne prometnice rezerviranoj isključivo za kolni promet obvezna.
Pješačke staze i druge pješačke površine mogu se graditi i na drugim javnim površinama.
Prije bilo kakvih zahvata (gradnje objekata, uređenja šetnica i sl.) na udaljenosti manjoj od 20 m od projektiranog ruba vodotoka (Vidaka i Topličine), potrebno je vodotok urediti na projektirano stanje, kako isti ne bi u kasnijim fazama uređenja zone bio ograničavajući faktor.
27.
Pješačke staze i pješački pristupi zgradama i drugim sadržajima moraju biti bez arhitektonskih barijera s prilagodbom osobama s posebnim potrebama, prema posebnom propisu.
28.
Konstrukcija kolnika glavnih pristupnih prometnica izvodi se s fleksibilnim zastorom, a konstrukcija pješačkih staza uz njih fleksibilnim zastorom ili zastorom od betonske galanterije.
Ostale pješačke površine treba izvesti s betonskim popločnjacima između betonskih parkovnih rubnjaka, a drvenu šetnicu platicama 48 mm na drvenoj (pod) konstrukciji, sa drvenom ogradom odgovarajuće visine.
29.
Konstrukcija javnih parkirališta mora biti izvedena od vodonepropusnih materijala ( asfalta i sl.) zbog zaštite od zagađenja podzemnih voda.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
30.
Za potrebe gradnje kabelske telekomunikacijske mreže osiguran je zajednički koridor unutar građevinske čestice oznake „14“, u koji se polažu i kabeli elektroenergetskog napajanja,.
Dio postojeće TK instalacije unutar koridora južne ceste ukida se i izmješta u novi koridor.
31.
Pri projektiranju i izgradnji telekomunikacijske mreže obvezno se treba pridržavati odredbi Zakona o telekomunikacijama, Pravilnika o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži, Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada te internim odredbi HAKOM-a.
32.
Za izvedbu telekomunikacijske mreže unutar zahvata predviđa se odgovarajuća distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK).Pri projektiranju i izvedbi DTK osigurati rezervne cijevi za naknadno provlačenje kabela. Osnovu telekomunikacijske mreže unutar zahvata čini zvjezdasta mreža optičkih kabela od glavnog telekomunikacijskog čvorišta kompleksa CD ("campus distributor")do glavnih čvorišta po građevinama BD ("building distributor"). Pristup javnoj telekomunikacijskoj mreži realizirati će se na glavnom telekomunikacisjkom čvorištu CD smještenom usklopu komunalno servisne građevine (9).Distributivna telekomunikacijska kanalizacija izvodi se u zajedničkom rovu sa elektroenergetskim kabelima. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija prvenstveno se polažeu zelenom pojasu uz prometnice, a kada to nije moguće i ispod nogostupa, odnosno parkirališta. Pri tom se treba pridržavati uputstava o minimalnim zahtjevima o prostornim odnosima sa drugim podzemnim instalacijama.
Za kompleks predviđamo 300 pretplatničkih linija.
33.
Svi projekti građevina komunalne infrastrukture i ostalih građevina trebaju biti dostavljeni HAKOM-u radi izdavanja suglasnosti.
3.3.Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
34.
Osiguranje potrebnih količina sanitarne potrošne vode i vode za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu izvest će se priključenjem cijele zone na općinsku vodoopskrbnu mrežu magistralnog vodovoda AC fi 350 Stubičke Toplice. Jednim dijelom isti vodovod prolazi čbr. „2“ termalne rivijere te će se izvršiti izmještanje istog od koridora čbr.14 južnim dijelom čestice dostarog vodovoda na čbr.“4“.
Izmještanje izvesti istom kvalitetom i obujmom cijevi.
35.
Sustav vodoopskrbne mreže cijele zone vrši se mješovitim hidrantskim i sanitarnim cjevovodom prstenastog oblika sustava, tj. u skladu sa projektom nadležnog distributera tvrtke „Zagorski vodovod“ d.o.o. Zabok, „Novelacija studije razvitka vodoopskrbe na području Krapinsko – zagorske županije“ iz 2006. godine. Potrebno je omogućiti nezavisnu vodoopskrbu potrošača iz dva smjera u slučaju zatvaranja dijela sustava.
Priključak treba izvršiti na magistralnom cjevovoduna ulazu i na izlazu iz zone obuhvata kompleksa.
Priključak treba izvesti od PE visoke gustoće za radni pritisak od 10 bara. Spajanje cijevi treba izvesti elektrofuzionim zavarivanjem sa tipskim spojnicama.
36.
Sukladno čl. 79. Zakona o vodama (NN 153/2009) za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg korištenja voda, odnosno slobodnog korištenja voda, potrebno je ishoditi ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za korištenje voda, sukladno Uredbi za davanje koncesije za gospodarenje korištenja voda (NN 89/10.).
Prije dodjele nove koncesije potrebno je provesti vodoistražne radove kojima bi se dokazalo da novi zahvati neće imati utjecaja na crpljenje vode postojećih koncesionara okolnog područja.
Ovo se odnosi na svako novo korištenje termalnih i mineralnih voda na području Općine Stubičke Toplice.
Prije izvođenja vodoistražnih radova potrebno je ishoditi vodopravne uvjete od Hrvatskih voda sukladno čl. 143 st. (2) točka (3) Zakona o vodama (NN 153/09.), a sve prema Pravilniku za izradu vodopravnih akata (NN 79/10.).
37.
Vodomjerna okna treba izvesti na građevnim česticama, neposredno nakon regulacijskog pravca.
Na osnovu jedinica opterećenja za svaku je građevinu potrebno izvršiti hidraulički proračun, a temeljem rezultata proračuna i dobivenih podataka o potrebnoj količini vode u pritisku u spojnom cjevovodu, izvršiti dimenzioniranje mreže, priključka i vodomjera.
38.
Vanjsku i unutarnju vatroobranu treba izvesti prema:
- Zakon o zaštiti požara (NN br. 58/93.),
- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN br. 100/99.),
- Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (SL 30/91., NN 53/91.).
39.
Vanjsku hidrantsku mrežu treba izvesti odvajanjem iz prstena sustavaod PE-100 vodovodnih cijevi, sa propisno postavljenim nadzemnim hidrantima.
Hidrante treba razmjestiti prema protupožarnim uvjetima za vanjsku hidrantsku mrežu, na način da u potpunosti zadovoljavaju potrebe za protupožarnom vodom lokacije.
Količina vode potrebne za gašenje požara, zavisi o stupnju otpornosti građevina na požar, odnosno o požarnom opterećenju. Ukupne potrebe za požarnom i pitkom vodom procjenjuju se na cca 22 m3/h za pritisak od 2.5-3.5 bara.
40.
Na glavni projekt vodoopskrbnih građevina i građevina koje su opskrbljene vodom, treba ishoditi suglasnost nadležnog distributera.
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
41.
Otpadne vode cijele zone koje treba evakuirati su:
- sanitarna fekalna voda,
- otpadna bazenska toplavoda,
- oborinske vode s glavnih pristupnih cesta i parkirališta,
- oborinske vode s krovova.
42.
Za cijelu zonu zdravstvenog turizma će se izvesti mješovitisustav odvodnje otpadnih voda upuštanjem u glavni kolektor G.Stubica Oroslavlje.
U tu svrhu izvest će se tri glavna spojna okna u koji se upuštaju tri nezavisna ogranka mješovite kanalizacije .Sanitarna fekalna voda i otpadna tehnološka voda kao i krovne vode upuštaju se direktno bez prethodnog tretmanau kanalizacijsku mrežu.
Oborinske vode pristupnih cesta upuštaju u sustav preko taložnih okna a vode sa parkirališta dodatno se tretiraju i separatorima ulja i masti.
43.
Mješoviti sustav kanalizacije kao i priključni dijelovi izvest će se od PE – HD cijevi DN od 200 do 450 mm prema projektu.
Svaka građevina ima svoj priključak preko priključnog okna. Količina slivnih oborinskih voda procjenjuje se na cca 300 m3 vode /ha u 15 min ili oko 1200m3/ha/sat a sanitarnih do 15 m3/sat.
44.
Prije upuštanja tehnološke otpadne vode iz kuhinja restorana i drugih objekata u kojima se priprema u kanalizacijsku mrežu izvršiti potrebni predtretman iste (odjeljivač masnoće). Uređaj dimenzionirati prema stvarnim količinama (broju obroka i sl.).
45.
U sustavu odvodnje ne smiju se upuštati vode koje ne odgovaraju propisima o kvaliteti vode koja se upušta u sustav (osobito se to odnosi na otpadnu vodu iz restorana, kuhinja hotela i ostalih ugostiteljskih objekata u kojima se priprema hrana).
Ukoliko otpadna voda prelazi dopuštene granice u pogledu temperature, količine agresivnih i štetnih tvari, kemijskog sustava, sadržaja masti i ulja, korisnik treba izvršiti pred tretman otpadnih voda i dovesti ih u nivo koji je dozvoljen za upuštanje u odvodni sustav, odnosno treba predvidjeti pred tretman (ugradnju odjeljivača masnoće) kod izrade projektne dokumentacije.
46.
Kompletnu kanalizacijsku mrežu treba izvesti od PE-HD kanalizacijskih cijevi.
Horizontalni razvodi koji se vodi u zemlji treba polagati u rov širine 80-100 cm na dubini:
- unutar građevine od 20-50 cm,
- izvan građevine na minimalnu dubinu od 80 cm (granica smrzavanja).
Cijevi se polažu na posteljicu od pijeska debljine 10 cm prema projektiranim padovima.
Cijev treba zatrpavati pijeskom ili finim materijalom do 30 cm iznad tjemena cijevi.
Nabijanje sloja se vrši ručno, dok je strojno nabijanje dopušteno kod visine veće od 30 cm.
47.
Revizijska okna treba predvidjeti na svakom izlazu kanalizacije iz građevine i na svakom križanju i promjeni smjera.
Okna trebaju biti vodonepropusna.
48.
Na glavni projekt vodoopskrbnih građevina i građevina koje su opskrbljene vodom, treba ishoditi suglasnost nadležnog komunalnog poduzeća, a za upuštanje oborinskih voda u potok i vodopravnu suglasnost.
3.3.3. Elektroenergetsko rješenje u zoni zahvata Plana
49.
Područjem obuhvata DPU prolaze elektroenergetski vodovi 35 kV-tne mreže koje je neophodno izmjestiti u dogovoru sa tehničkom područnom službom HEP-a u Zaboku. U tom smislu izraditi će se projekt izmještanja postojećih elektroenergetskih vodova te projekt priključka trafostanice TS1 na postojeću SN mrežu.
Planirani kompleks građevina u zahvatu Plana napajati će se električnom energijom posredstvom 6 transformatorskih stanica. Transformatorska stanica TS1 2x1000 kVA, 10(20)kVu sklopu glavne strojarnice građevina (TP;10) je točka na kojojbudući kompleks preuzima a HEP predaje električnu energiju na naponskom nivou 10(20)kV. Planirani prostor za transformatorsku stanicu TS 1 iznosi 50 m2. Transformatorska stanica TS 1 spaja se na mrežu HEP-a podzemnim 10(20) kV-tnim kabelom 3xXHE 49A 1x185mm2 a oprema se sa dva suha transformatora te odgovarajućim SN 10(20) kV postrojenjem i mjernim obračunskim mjestom. SN postrojenje TS1 dimenzionirati sukladno zahtjevu HEP-a.Vodna polja i jedinstveno mjerno obračunsko mjesto (brojilo) u TS1 izvode se u zasebnoj prostoriji i vlasništvo su HEP-a. Ostatak TS1 te sve ostale transformatorske stanice u vlasništvu su Investitora.
Transformatorske stanice TS 2 do TS 5 smještene su u građevinama kako slijedi:
a) TS 2.1 1x1000 kVA, 10(20)/0,4kV u podrumskom dijelu hotela Maksimilijan
b) TS 2.21x1000 kVA, 10(20) 0,4kV u podrumskom dijeluhotela Stubaki Wellness
c) TS 3 1x1000 kVA, 10(20) 0,4kV u podrumskom dijelu Specijalne bolnice
d) TS 4 2x1000 kVA, 10(20) 0,4kV u podrumskom dijelu Termalne rivijere
e) TS 5 1x1000 kVA, 10(20) 0,4kV u podrumskom dijelu Grand SPA hotela
Sve transformatorske stanice opremljene su suhim transformatorima, a SN postrojenje 10(20)kV vakuumskim prekidačima. Transformatorske stanice su međusobnospojene (u petlju)podzemnim srednjenaponskim kabelom 3xXHE 49A 1x185mm2, 12/20(24) kV položenim u zemljani rov dubine minimalno 80 cm.
U sklopu transformatorskih stanica predviđa se kompenzacija jalove snage te rezervni izvor napajanja. Rezervni izvor napajanja treba kraće vrijeme osigurati normalno funkcioniranje građevine te funkcionalnost opreme u funkciji gašenja požara i sigurne evakuacije gostiju i uposlenika.
50.
Glavne niskonaponske razdiobe (0,4kV) riješene su u sklopu transformatorskih stanica. U svakoj građevini predviđen je odgovarajući broj podrazdioba sa kojih se napajaju krajnja el.trošila. Kabelski razvod 0,4kV od glavne razdiobe do pojedine podrazdiobe riješen je uglavnom unutar građevina na odgovarajućim nosačima kabela. Izuzetak su vanjska rasvjeta, eko vile, eko selo i pojedini dijelovi građevine gdje je to tehnički i finanancijski opravdano.
51.
Za sve vanjske instalacije predviđena je zasebna građevinska čestica "14".Unutar ove građevinske čestice predviđaju se koridori za pojedine podzemne instalacije. Jedan koridor je namjenjen za elektroinstalacije i telekomunikacije.
Trase koridora kabela elektroenergetskog napajanja uskladiti s ostalim koridorima podzemnih instalacija na predmetnoj lokaciji.Sve trase kabela treba ucrtati u jedinstvenu podlogu na kojima su ucrtane sve podzemne instalacije sa precizno određenim vertikalnim i horizontalnim zonama zauzimanja u tu svrhu predviđenih koridora.
Način polaganja, paralelno vođenje i križanje sa drugim podzemnim instalacijama projektirati i izvoditi sukladno važećim tehničkim propisima te uputstvima sadržanim u HEP Biltenu br.130 od 31.prosinca 2003.g. U zajednički zemljani rov, poštujući dopuštene minimalne međusobne razmake, polažu se svi kabeli elektroenergetskog napajanja, signalizacije te telekomunikacija (SN kabeli, NN kabeli, signalni kabeli i DTK za razvod optičkih kabela). Na prelazima ispod prometnica ili drugih instalacija postaviti odgovarajuće PVC/PEHD cijevi za naknadno provlačenje kabela bez oštećenja kolnika ili ostalih podzemnih instalacija.
Na karakterističnim mjestima trase kabela (promjena smjera, križanje i sl.) treba postaviti trajne oznake (betonske stupiće), a prije zatrpavanja rova treba izvršiti geodetsko snimanje cjelokupne trase energetskih, telekomunikacionih i signalnih kabela za unos u katastar vodova. Snimka trase kabela treba sadržavati sva križanja s ostalim podzemnim instalacijama, mjesta eventualnih spojnica, kao i karakteristične presjeke kabelskih kanala.
52.
Gdje se predviđene trase kabela križaju ili približavaju drugim instalacijama potrebno je uvažiti dolje navedene upute:
a) OPĆI UVJET:
1. Energetski kabeli polažu se kada je vanjska temperatura viša od +5ºC.
2. Nakon polaganja kabela, a prije zatrpavanja treba izraditi geodetski snimak, odnosno snimiti točno trasu i obaviti ispitivanje. Snimka trase kabela treba sadržavati sva križanja s ostalim objektima, kao i mjesta spojnica, kao i karakteristične presjeke kabelskih kanala.
3. Nakon zatrpavanja kabela potrebno je trajno označiti skretanja, mjesto spojnica, križanje sa podzemnim instalacijama i drugo.
4. Svi tipovi kabela mogu se polagati u zemlju pod uvjetima iz ovih uputa.
b) NAČIN POLAGANJA KABELA
1. Minimalna dubina polaganja kabela iznosi 600 mm.
2. Normirane dubine polaganja kabela iznose:
- za kabele do uključivo 20Kv – 700-800 mm odstupanja od dubina dozvoljena su u slučajevima križanja, kamenitog terena, oranica, ali dubina ne može biti manja od minimalne,
- ispod prometnica , kabeli se polažu na dubini od najmanje 1000 mm.
3. Ispod prometnica kabeli se polažu u zaštitne PVC cijevi bez obzira na tip i presjek kabela na dubini od najmanje 1000 mm.
4. Kabeli se polažu na dno kanala uz uvjet da je izravnano i očišćeno od oštrih predmeta i kamenja. Ukoliko se dno kanala ne može očistiti tada je potrebno nasuti prosijane zemlje ili pijeska u visini koja osigurava izravnavanje kanala.
5. Zatrpavanje kabela u pravilu se obavlja sa materijalom iskopa. Ukoliko materijal iskopa sadrži oštre predmete i kamenje, tada je potrebno prvi sloj zatrpavanja debljine 300 mm izvesti sa prosijanom zemljom ili pijeskom. Prvi sloj zatrpavanja potrebno je ručno nabiti, slijedeći slojevi nabijanja mogu se izvesti ručno ili strojno.
6. Kabeli položeni u zemlju moraju se obilježiti sa standardnom plastičnom trakom za upozorenje i to:
- jedna traka 400 mm iznad kabela za napone do uključivo 20 Kv.
7. Nije potrebno postavljanje mehaničke zaštite iznad kabela.
8. Kod polaganja više kabela u isti kanal razmak između kabela mora biti najmanje 70 mm, a traka za upozorenje postavlja se iznad svakog kabela.
9. U isti kanal s energetskim kabelom mogu se polagati signalni kabeli, ali tako da se polažu na stepenicu koja je 200 mm iznad dna kanala.
10. U kabelski kanal zajedno s kabelom, može se polagati traka za uzemljenje koja se polaže sa strane kanala, tako da joj je veća stranica okomito na dno kanala.
11. Križanje kabela za napone više od 1 Kv sa drugim energetskim kabelima i instalacijama (plin, voda, kanalizacija i drugo), izvodi se sa minimalnim razmakom od 200 mm po visini.
12. Križanje energetskih niskonaponskih kabela sa drugim energetskim niskonaponskim kabelima i instalacijama (plin, voda, kanalizacija i drugo), izvodi se sa minimalnim razmakom od 300 mm po visini. Križanje energetskih niskonaponskih kabela sa visokonaponskim energetskim kabelom izvodi se prema točki 11. ovih uputa.
13. Razmaci kod križanja i paralelnog vođenja energetskih kabela sa telekomunikacijskim kabelima određeni su članovima 198. do 203. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova.
c) KRIŽANJE KABELA I PARALELNO VOĐENJE
1.S kabelskim vodom elektro veza (TT kabelom)
Na mjestu križanja sa kabelskim vodom elektroveza moraju biti ispunjeni uvjeti prema Tehničkim propisima o zaštiti vodova elektroveza od električnih vodova. Kut križanja treba biti što bliži kutu od 90º, a ne smije biti manji od 45º.
Pri ovome najmanje vertikalno rastojanje mora iznositi 300 mm za energetske kabele napona 1 kV i 500 mm za kabele 10 kV.
Ako se okomiti razmak od 500 mm ne može održati, potrebno je energetski kabel uvući u čeličnu cijev dužine 3 m, a kabel elektroveza u slabo provodljivu cijev dužine 3 m.
Kod paralelnog vođenja energetskog kabela do 20 kV i kabela elektroveza minimalni razmak mora biti 500 mm.
2. S vodovodom i kanalizacijom
Kod križanja kabela sa glavnim vodovodom, kabel se polaže iznad ovih instalacija s minimalnim vertikalnim razmakom 0 do 500 mm, a kod priključnog cjevovoda minimalni razmak mora biti 300 mm za kabele napona 1 kV i 400 mm za kabele 10 kV.
Ukoliko se ne može postići minimalnirazmak kabel treba biti zaštićen u dužini 2m odgovarajućom zaštitnom cijevi. Horizontalno rastojanje mora iznositi minimalno 500 mm.
Na mjestu križanja kabela i kanalizacije kabel može biti položen samo iznad kanalizacije i to u zaštitnim cijevima čija je dužina 1.5 m sa svake strane križanja. Vertikalna udaljenost između kanala i kabela mora biti veća od 300 mm.
3. S plinovodom
Kod križanja s plinovodom kabel se polaže iznad plinovoda, a najmanje vertikalno rastojanje iznosi 500 mm, a kod križanja s priključcima 300 mm.
Ukoliko se ne može postići minimalni razmak energetski kabel treba zaštititi tako da je zaštitna cijev dulja sa svake strane cca 1 m.
Horizontalno rastojanje između kabela i plinovoda mora iznositi minimalno 500 mm za plinovode do 4 bara.
53.
Vanjska rasvjeta unutar zone zahvata planirana je uz glavne pristupne prometnice, te u nastavku, uz dio kolno – pješačke prometnice (pristup «etno-eko» selu), na pješačkim trgovima i površinama, uz pješačku stazu kojom se pristupa obali potoka, drvenu šetnicu i (prema potrebi) uz šetnicu uz potok u njenom produžetku.
Kako se pješačka šetnica uz obalu potoka najvećim dijelom nalazi na građevnoj čestici «etno – eko» sela, to će se i rasvjeta uz obalu kao i cijele građevne čestice rješavati projektnom dokumentacijom kod izgradnje kompleksa.Vanjska rasvjeta izvan zone zahvata tretirati će se kao rasvjeta javnih površina.
U sklopu vanjske rasvjete prometnica i šetnica predviđena je i dekorativna i orjentacijska rasvjeta kompleksa.
Napajanje vanjske rasvjete predviđeno je sa odgovarajućih podrazdioba smještenih po terenu unutar granica zahvata DPU. U tu svrhu koriste se tipski ormarići izrađeni iz poliestera, otporni na udarce, vlagu i sunce. Boju i mjesto ugradbe uskladiti sa projektantom krajobraznog uređenja.
Sve sustave vanjske rasvjete treba funkcionalno i oblikovno definirati kod izrade projektne dokumentacije. Prednost treba imati nenametljiva ili neagresivna rasvjeta koja ne "prlja" okoliš te štedljivi izvori svjetla.
54.
Javna se rasvjeta postavlja u zeleni pojas uz kolnik, odnosno uz pješačke staze.
Izuzetno, javnu rasvjetu parkirališnog prostora hotela i pješačkih trgova je moguće riješiti i drugačije, ali u skladu funkcionalnosti i oblikovanja prostora.
55.
Ulična rasvjeta je predviđena s jedne strane, međusobnim razmakom od 20-30 m ili izmjenično sa svake strane međusobnim razmakom od 15 m, sa stupovima visine 6-8 m.
Kod pješačkih trgova moguća je i parterna rasvjeta ili kombinacija naniskim rasvjetnim stupićima.
3.3.4. Opskrba plinom
56.
Cijela zona opskrbit će se plinom iz dva kraka i to postojećeg gradskog plinovoda PE d125 u južnom dijelu i produženjem iste mreže u sjevernom dijelu. Ulični cjevovod izvest će se iste kvalitete postojećeg sa atestiranim materijalom te poštivajući zaštitne koridore ostalih instalacija.
3.3.5.Opskrba termalnom vodom
57.
Na sjevernom dijelu zone nalazi se čestica čbr.“10“ namijenjene za buduću lokaciju eksploatiranja termalnih voda. Na čbr „9 i 10“ nalazit će se tehničko postrojenje za crpljnje i pred tretman vode dok će se na čbr.“10“ nalaziti potrebna bušotina.
Termalna voda će se zasebnim cjevovodom PE 100 odvesti do područja bazena te preko potrebnih uređaja upuštati u iste.
Prije izvođenja vodoistražnih radova potrebno je ishoditi vodopravne uvjete od Hrvatskih voda sukladno čl. 143 st. (2) točka (3) Zakona o vodama (NN 153/09.), a sve prema Pravilniku za izradu vodopravnih akata (NN 79/10.).
Prije bušenja i kaptaže izvesti potrebna geo tehnička ispitivanja tla.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
58.
Na kartografskom prikazu 4. UVJETI GRADNJE, površine namijenjene javnim zelenim površinama označene su kao:
- javne zelene površine na građevnoj čestici oznake «11, 12 i 13», uključujući i neizgrađeni dio građevnoj čestici oznake «4»,
59.
Sve javne zelene površine i zelene površine na građevnim česticama treba planirati kao travnate površine s drvećem (visoko, srednje i nisko raslinje).
Uz glavne poteze treba posaditi drvorede s autohtonim vrstama drveća, kako je označeno na kartografskim prikazima, te postaviti odgovarajuću urbanu opremu.
Na dijelu javnih zelenih površina može se urediti (izgraditi) dječja igrališta.
5. Postupanje s otpadom
60.
Prostor za prikupljanje otpada obvezno je osigurati u sklopu građevine, na lako pristupačnom mjestu, u pravilu u dijelu građevine uz kolnu prometnicu odnosno kolni pristup.
Prostor mora imati praonik, podovi i zidovi moraju biti obloženi keramičkim pločicama do visine najmanje 160 cm, a u podu mora biti ugrađen podni slivnik.
Prostorija se treba zaštititi od pristupa glodavaca i insekata.
61.
Na javne površine, osobito na pješačke staze i površine namijenjene rekreaciji, obvezno je u sklopu urbane opreme predvidjeti i opremu za prikupljanje otpadaka.
6. Mjere zaštite od požara
62.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenje požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz odrađen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje vodoopskrbne mreže treba predvidjeti i vanjsku hidrantsku mrežu.
63.
Prilikom projektiranja građevina obvezno je predvidjeti sve mjere zaštite od požara, sukladno slijedećim uvjetima i posebnim propisima:
a) Prilikom projektiranja predvidjeti otpornost nosivih konstrukcija građevinskih elemenata prema požaru, sukladno važećim normama HRN DIN 4102-2 do 4 iz 1996. godine.
b) Pri projektiranju građevine predvidjeti takova rješenja koja će u cijelosti zadovoljiti uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94.).
c) Prilikom projektiranja skladišnih objekata u potpunosti zadovoljiti uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozije (SL br. 24/87.).
d) Pri projektiranju ugostiteljskih objekata u cijelosti primijeniti Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN br. 100/99.).
e) Izlazne putove i izlaze iz objekata projektirati sukladno američkim smjernicama NFPA 101/07.
f) U slučaju postavljanju spremnika ukapljenog plina i projektiranju plinskoga razvoda, primijeniti DVGW regulativu, te DIN norme vezane za tu regulativu.
g) Pri projektiranju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova, obavezno se pridržavati Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95.), Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN br. 54/99.), Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN br. 93/98.), Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (SL br. 10/90. i 52/90.) i Pravilnika o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (SL br. 24/71.).
h) Pri projektiranju hidrantske mreže obvezno se pridržavati normi grupe HRN Z.C1. 650 u pogledu vatrogasnih spojnica, te norme HRN Z.C1 020 (vatrogasne armature – tehnički uvjeti za izradu i isporuku).
i) Izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara u glavnom projektu, te za svaku primijenjenu mjeru navesti odredbu primijenjenog propisa ili norme.
j) U glavnome projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su te radove obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.
k) Ishoditi suglasnost nadležne policijske uprave, kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.
64.
Mjere zaštite od požara utvrđene ovim odredbama, kao i sve ostale utvrđene temeljem posebnih propisa, primjenjivat će se samo u slučaju kada se u postupku izrade projektne dokumentacije ne ishode posebni uvjeti nadležnog tijela.
7. Mjere zaštite prirodnih ambijentalnih vrijednosti
65.
Kod realizacije namjeravanih zahvata u prostoru treba imati u vidu krajobrazne vrijednosti okruženja koje treba očuvati i potencirati kroz:
- očuvanje i potenciranje atraktivnih vizura,
- osiguranje pristupa obali potoka Vidaka i Toplica,
- sadnju autohtone vrste vegetacije,
8. Mjere zaštite i spašavanja
8.1. Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana
66.
U područjima gdje je prisutna opasnost od plavljenja bujičnih voda, a prostorno planskom dokumentacijom je dozvoljena gradnja objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.
Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore vode, bunare, cisterne koji se moraju održavati i ne smiju zatrpavati ili uništavati na drugi način.
Gradnju objekata u inundacijama, poplavnim zonama te u blizini obrambenih nasipa definirati uz suglasnost nadležnog tijela. Osigurati slobodan prostor oko vodotoka (inundacije) kako bi se moglo vršiti redovno održavanje vodotoka i time spriječila opasnost od poplava.
U suradnji sa Hrvatskim vodama planirati daljnje uređenje brežnih dijelova vodotoka i bolju odvodnju s terena, te izgradnju potrebitih retencija ili vodenih stepenica.
Kontinuirano vršiti čišćenje vodotoka (potoka) i kanala radi očuvanja njihove protočnosti.
8.2. Potresi
67.
Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu („Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima-pročišćen tekst sa svim dopunama i izmjenama sl. list br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90).
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres.
Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima.
U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
8.3. Olujno i orkansko nevrijeme
68.
Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.
8.4. Pijavice
69.
Kod planiranja i gradnje valja voditi računa o vjetru (pijavici) i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija.
8.5. Klizišta
70.
U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, obavezno je geološko ispitivanje tla, te definirati izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima potencijalnih klizišta, ili prije početka izgradnje izvršiti sanaciju.
8.6. Skloništa
71.
Do donošenja novog Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije rješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, u slučaju izgradnje skloništa, jedinice lokalne samouprave dužne su, sukladno članku 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), na svom području osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara.
Porodična skloništa- smatra se da je vrsta, način i tipologija izgradnje individualnih stambenih građevina na ovom području u pravilu takve kvalitete da veću sebi sadrži prostore pogodne za sklanjanje.
Površine za evakuaciju – na području Općine Stubičke Toplice potrebno je sačuvati postojeće zelenepovršine kojepredstavljaju značajne evakuacijske površine
8.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba
72.
Kod projektiranja građevina i internih prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti.
9. Mjere provedbe plana i sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
73.
Prije izrade projektne dokumentacije neophodno je izvršiti geomehaničke istražne radove.
74.
Za uređenje obale potoka Vidaka i Toplica, gradnju građevina uz obalu i ostale radnje koje imaju utjecaja na stabilnost obale i kvalitetu vode u potocima, za svaku namjeravanu intervenciju u prostor potrebno je provesti poseban postupak utvrđivanja vodopravnih uvjeta.
Tehničkom dokumentacijom potrebno je predvidjeti i druge odgovarajuće mjere da izgradnjom objekata za koje se izdaju vodopravni uvjeti i drugih objekata na području zone Zdravstvenog turizma, ne dođe do šteta i nepovoljnih posljedica za vodno gospodarske interese.
C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
75.
Detaljni plan uređenja Stubičke Toplice „Zona zdravstvenog turizma“ izrađen je u 5 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice.
Izvornici Plana se čuvaju u:
· pismohrani Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice
· pismohrani Jedinstvenog upravnog odjela Općine Stubičke Toplice,
· Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Krapinsko – zagorske županije,
· Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko – zagorske županije,
· AG Planumu d.o.o. u Zagrebu.
76.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
OPĆINE STUBIČKE TOPLICE
Stjepan Sokač